Publicerades den 28 juni 2016
Tijekom novicijatske godine proučavali smo povijest Reda i Provincije i na kraju odlučili napraviti ovaj mali film, ponajprije iz zahvalnosti svemogućem Bogu za osamstoljetno postojanju Franjevačkog reda i preko 700 godina boravka franjevaca na području Bosne. Film je dug 15 minuta pa nije mogao obuhvatiti sve što smo željeli. Stoga su u videu prikazani samo najvažniji događaji, a za sve one koji žele znati više o pojedinim poglavljima upućujemo na tekst ispod i na navedenu literaturu. Za više informacija o nama, kao i o povijesti franjevaca možete posjetiti internet str: www.novicijat-bosnesrebrene.com ili www.facebook.com/novicijat.bs (stranice novicijata) i www.bosnasrebrena.ba (stranica Provincije).
Sadržaj
1. Osnutak Reda
Svetom je Franji krsno ime bilo Ivan Bernardone. U mladosti se zanosio mišlju da postane vitez. Poslije obraćenja pridružili su mu se brojni istomišljenici. Godine 1209. od pape Inocenta III. dobio odobrenje da on i njegovi sljedbenici mogu živjeti evanđeoskim načinom života po uzoru na siromašnog Krista. Tim je odobrenjem nastao novi red u Katoličkoj Crkvi, koji je se po sv. Franji naziva Franjevački. Franjo je dvije godine poslije smrti proglašen svetim.
2. Povijest Franjevačke provincije Bosne Srebrene Franjevačka zajednica (vikarija, a potom provincija Bosna Srebrena) jedina je institucija koja u kontinuitetu djeluje u BiH preko 700 godina.
3. Bosna pod Osmanlijama
Padom Bosne pod Osmanlije 1463. nestalo je Bosansko kraljevstvo, samostalna Crkva bosanska i bosansko plemstvo. Ahd-nama je u početku zaista štitila franjevce i katolike, ali vremenom se njezino značenje sve više gubilo. Na podmitljivim osmanlijskim sudovima novac je vrijedio više od Ahd-name. Proganjanja i zlostavljanja fratara i katolika posebno su bila teška u 16. i 17. st. Preko 30 samostana i na stotine crkava u BiH bilo je porušeno. Nije se dozvoljavalo graditi nove, a za dozvole da se postojeće mogu popravljati davao se silan novac.
I u osmanlijskoj BiH franjevci su se u bavili opismenjavanjem puka, prosvjetnim i zdravstvenim radom, bili su politički zastupnici i socijalni radnici, prvi su otvarali pučke škole i radili na kulturnom uzdignuću katoličkog puka. Fra Matija Divković označio je nastanak bosansko-hercegovačke književnosti na narodnom jeziku 1611., a fra Ivan Franjo Jukić začetnik je periodične publicističke djelatnosti u BiH. Poznata su imena 50 pripadnika provincije Bosne Srebrene u službi biskupa.
Bolja vremena nastupaju u drugoj polovici 19. stoljeću, kada je oslabljeno Osmansko Carstvo, bilo prisiljeno davati veće vjerske slobode. Franjevci to koriste i grade samostane i crkve u Livnu, Gučoj Gori, Petrićevcu, Tolisi, Plehanu, Jajcu i Rami.
4. Pod Austro-Ugarskom, doduše, nastupile su veće vjerske slobode, ali i ekonomska, financijska i nacionalna okupacija BiH. Franjevci prosvjeduju i dolaze u nemilost austrijskim vlasima koji ih se žele riješiti u BiH jer s njima neće moći postići svoje ciljeve.
5. Komunističke jugoslavenske vlasti 1947. zabranjuje prosvjetni rad vjerskim zajednicama, tiskanje vjerskih listova i knjiga, konfisciraju imovinu vjerskim ustanovama. I u takvim okolnostima bosanski franjevci pronalaze mogućnost oživljavanja svog Sjemeništa i Teologije, tiskanja revije i kalendara Dobri Pastir koji postaju jedino vjersko štivo uz Blagovest za cijelu tadašnju Jugoslaviju.
6. Nakon raspada Jugoslavije, agresije Srbije i krvavog rata, dolazi do Daytonskog mira 1995. godine kojim se prekidaju ratne operacije u BiH: Franjevci sve čine za povratak izbjeglih, svoje Sjemenište iz Baške Vode vraćaju u Visoko, Teologiju iz Samobora u Sarajevo, a Novicijat iz Italije u Livno. Nastavljaju djelovati na svim župama na kojima su bili i prije rata.
7. Bosna Srebena danas
Danas franjevci Bosne Srebrene pastoralno skrbe 72 župe sa oko 200 000 vjernika. Članovi Provincije djeluju i u raznim zemljama diljem Europe, kao i u Africi, Australiji i Kanadi. Provincija broji 335 članova. Provincija ima 19 samostana: Sesvetska Sopnica (RH), Tolisa, Plehan, Dubrave, Beograd, Banja Luka, Tuzla, Jajce, Guča Gora, Kraljeva Sutjeska, Fojnica, Kreševo, Visoko, Sarajevo (Bistrik, Nedžarići, Kovačići), Livno, Rama i Đakovica (Kosovo).
Izvori i literatura: Franjevački izvori, Sarajevo – Zagreb, 2012; Kajetan Esser, Pregled povijesti Franjevačkog reda, Sarajevio, 1972; Lazaro Iriarte, Povijest franjevaštva, Zagreb 2013; Filip Lastrić, Pregled starina Bosanske provincije, Sarajevo – Zagreb, 2003; Mijo V. BATINIĆ, Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest vjekova njihova boravka, I-III, Zagreb, 1881; Julijan JELENIĆ, Kultura i bosanski franjevci, I-II, Sarajevo, 1990; Ignacije GAVRAN, Suputnici bosanske povijesti. Sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1990; Anđelko BARUN, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Sarajevo – Zagreb, 2003.
Inga kommentarer:
Skicka en kommentar