Opasnosti dženderizma - dr. sc. Ivan Poljaković

OVO BI SVAKI KATOLIK TREBAO ZNATI O KORIZMI

..poštovani i
cijenjeni prijatelji,vjerujem da mnogi kada vide poduži tekst,bježe od
njega što dalje,ili samo letimično bace pogled i krenu u daljne
istraživanje ovih virtualnih prostora..

..no,vjerujte mi, postoje
neke stvari koje doista moramo znati, podsjetiti se ili pak nešto novo
naučiti o svojoj vjeri,neovisno jeli tekst kratak ili malo
poduži..stoga, koja minutica više neće nam naškoditi, ali nam itekako
može pomoći u duhovnom rastu i saznanju svoje vjere..

..sutra nam
započinje sveto, veliko i jako korizmeno vrijeme, pa evo što bi svaki
vjernik trebao znati o ovom milosnom vremenu..

1. NAZIV


Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica).
Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko
carem. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan
postaje duži).

Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).

2. SMISAO

Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo:


Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma.
Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja,
pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za
‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima.

O milosnom vremenu korizme govori nam i Drugi vatikanski sabor ukazujući na njezin dvostruki smisao: krsni i pokornički.


To doba, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom,
vjernike koji gorljivije slušaju Božju riječ i odaju se molitvi,
pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva (SC 109).

Krsni vid
korizme očituje se u njezinom shvaćanju ne samo kao priprave nekrštenih
na krštenje već i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog
krštenja u vazmenoj noći. Pokornički vid korizme ostvaruje se postom,
molitvom i djelima ljubavi.

Konačno, riječima pape Benedikta
XVI., korizma nas podsjeća da se biti-kršćanin može ostvarivati samo kao
uvijek novo postajati-kršćanin, da ono nikada nije završen događaj koji
je iza nas, nego da zahtijeva uvijek novo vježbanje.

3. POVIJEST


Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog
ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski.
Četrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv.
Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi
(kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli
vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i
molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja.

Vrijeme 40-dnevne
priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a
započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme
pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici,
a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu
pripravu za Uskrs.

Od kraja 11. stoljeća pepeo se radio
maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne
godine. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo
korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće.

Ta se srijeda stoga
naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave
katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj
noći.

Korizma je, dakle, od samih početaka imala trostruko
značenje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki
četvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente
inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na
vazmene blagdane.

4. TRAJANJE

U liturgijskoj godini
korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest
Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje, što potvrđuju
Opće uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te Direktorij o
pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 127.)

U korizmeno vrijeme
dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana.
Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.)
liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao
što je to bilu o početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i
doista trajala 40 dana.

No na izričitu želju pape Pavla VI. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno.


Iako korizma završava na Veliki četvrtak, to ne znači kako prestaje i
vrijeme vrijeme pokore, posta i sabranosti budući da Vazmeno trodnevlje
predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijske godine (ONLGK 18).

Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:

40 dana trajao je opći potop (Post 7,14)
40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj (Izl 24,18)
40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4)
40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu (1 Kr 19,8)
40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)
40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)
40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11)

5. KORIZMENE NEDJELJE

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista
Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj
Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.

Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale
bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni
prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana
koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.
Cvjetnica ili
Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili
pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen
na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana
Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.

U
sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!,
prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se,
Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s
njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na
dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11)

Korizmene nedjelje izuzete
su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena,
ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

6. LITURGIJSKE PREPORUKE

Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:


U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem, osim u
nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni
ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara
nego na samome oltaru. (OURM 305)

U vrijeme korizme sviranje
orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju, osim u
nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane.
(OURM 313)

Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme…
Ružičasta se boja može uzeti, tamo gdje je običaj, u nedjelje Gaudete
(III. došašća) i Laetare (IV. korizmena). (OURM 346)

Osim toga,
Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori)
Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evanđelja,
naznačen u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se
nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)

7. POST I NEMRS

U
pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post
i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke
prakse.Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu.Nemrs
znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.


Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista
srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo
jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U
ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.

Prema
sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene
18. do započete 60. godine života.Zakon nemrsa obvezuje one koji su
navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.Posta su
oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim
fizičkim radom (prema potrebi).

Ukoliko se u vremenu korizme odlučimo na pokorničku praksu posta i/ili nemrsa, imajmo na umu riječi sv. Leona Velikog:


Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom
vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često
savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego
širokogrudnom plemenitošću.

Bit našeg posta nije u samom
uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne
ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde.

Bit ćemo ne
bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati
jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne
slaže s čistoćom savršenog posta.