Ivan Karlić U razdoblju od 1969-1973 su se polako ugasile sve osim jedne ženske . I jedna je obnovljena prije 4 godine. Dakle danas postoje 2. Do tog razdoblja gašenja djelovalo ih je 5.
HanteraIvan Karlić Koliko oltara u Crkvi, toliko i bratovština.
Hantera
Jadranko Kovač Da, tako je bilo i drugdje u Dalmaciji. Čini se da je uvođenje "Novus Orda" direktno povezano sa gašenjem bratovština. Kako su se bratovštine brinule za služenje misa na pobočnim oltarima, to je nekako postalo nepoželjno kad je umjesto oltara uveden stol.
HanteraIvan Karlić Nebi se baš složio da s time ima veze novus ordo , ima ali u manjoj mjeri nego nešto drugo. S tim prije je u vezi postkoncilsko novo poimanje laikata. Naime do drugog vatikanskog sabora u našim župama je laikat imao snažnu ulogu. Gaštaldi ili poglavari bratovština su bili ujedno i crkovinari ili fabriceri (današnji ekvivalent je župno ekonomsko vijeće) . Međutim oni su imali mnogo veću ovlast. Dirketno su nadzirali župnu blagajnu koja se nalazila kod župnika ali dvojica crkovinara 2 ključa. I tek kad bi se trojica skupila blagajna se mogla otvarati. Sjednice crkovinarstva su bile svaka tri mjeseca i razmatrala su se tekuća pitanja. Na tim sjedinacama oni su glasanjem župniku odobravali trošenje novca. Npr župnik ako je htio kupiti novu misnicu taj prijedlog je išao na glasanje crkovinarstvu. Ako je htio da se proda neko crkveno dobro to se nije valjano moglo učiniti bez glasanja crkovinarstva. S druge strane bratovštine su imale svoje vlastite ekonomije odvojene od crkve, svoja imanja , zemljišta, maslinike. Brinule su se svaka za svoj vlastiti oltar u nabavci svijeća, oltarnika, svijećnjaka i križeva, cvijeća. Jedan član je bio zadužen za paljenje kandele (uljne viseće svijetiljke) svaku subotu navečer ispred oltara sa uljem od dotične bratovštine. Bratovštine su bile ujedno liturgijski asistenti. Ministranti su to bili u onom užem smislu, sama neposredna pomoć oko oltara. Bratovštine su bile zadužene za one izvanjske znakove proslave, procesije, nošenje zastava, baldahina, fenjera, svijeća, pjevanje svečanih večernji i jutarnji u crkvi za blagdane, straža prilikom 40 satnog klanjanjja itd.
HanteraIvan Karlić Nakon drugog vatikanskog koncila je došlo do promjene paradigme laikata. Do tada su laici imali vrlo važnu ulogu u materijalnim i stvarima oko brige za život župe, kao što sam rekao brinuli su se za crkvene objekte, nadzirali su i donosili odluke o ekonomskim stvarima. Nakon koncila dogodila se obratna stvar. Laici su počeli dobivati ovlasti u stvarima u kojima prije nikad nisu mogli sudjelovati. Npr uveli su se izvanredni djelitelji pričesti, onda katehisti, voditelji raznih biblijskih grupa itd što je prije bilo pridržano isključivo kleru. Međutim laici su drastično izgubili ovlasti u materijalnim pitanjima. Npr župno vijeće je dobilo simbolične ovlasti "savjetodavnog tijela" . Župnik može donosti sve odluke mimo njih , niti treba dozvolu oko korištenja novca, imovina župe se može valjano prodavati bez dozvole župnog vijeća. Čak biskupija može prodati mimo župe župnu imovinu. Župnik može u crkvi vršiti svoje preinake kako ga je volja bez kontrole župnog vijeća (nekadašnjeg crkovinarstva) jedino tijelo koje ga može kontrolirati sad je konzervatorski odijel. Ukratko laici su se nekad bavili profanim i materijalnim stvarima u župi dok u svetim nisu imali ovlasti. Danas mogu dijeliti pričest i imati župnu katehezu ali nemogu više odlučivati o ekonomiji i imovini vlastite župe. To vam je ukratko laikat drugog vatikanskog koncila.
Inga kommentarer:
Skicka en kommentar