Rodjena u Cezareji, Cappadocia (sada Armenija); umrla u istom mjestu mucenickom smrcu 311. godine.
Prica o svetoj Doroteji, onako kako je doslo do nas, je legendarna. Kada je mlada djeva, Doroteja, zbog krscanstva bila utamnicena tijekom Dioklecijanovih progona, obratila je dvije odmetnute cuvarice zatvora koje su poslane da je zavedu. To je razbijesnilo Fabricija, upravitelja Cezareje, i naredio da se cuvarice vezu ledjima jedna za drugu i bace u uzavrio lonac pun smole, a Doroteju takodjer osudi na smrt. Kada je cula svoju presudu radosno je uskliknula: "Blagoslivljam te cuvaru moje duse, Isuse Kriste, sto me zoves k sebi u Raj i vodis me u Presvete Dvore svoje!"
Na putu prema stratistu, Doroteju je okrutno drazio odvjetnik po imenu Teofil, zbog toga sto je odbijala da se uda ili obozava idole. Cuvsi njezine rijeci doviknu joj: "Cuj, zarucnice Kristova, posalji mi jabuka i ruza iz Raja tvoga Zarucnika!"
"Zaista cu to uciniti!-odgovori mu mucenica
Kada je kleknula da bi joj odrubili glavu i pocela se moliti, jedno dijete (ili andjeo) cudesno se pojavilo s kosarom zlatnih jabuka i ruza. Ona je uzela ubrus i na njega stavila tri ruze i tri jabuke. Zatim je zamolila "dijete" da ih odnese Teofilu, i da mu kaze: "Evo ti sto si trazio!" Kada je on vidio ove darove, shvatio je vjeru u koju je vjerovala Doroteja i obratio se na krscanstvo, a kasnije je i sam dozivio mucenicku smrt.
Prije nego sto je obezglavljena, Doroteja je bila razapeta na spravi za mucenje. Zabiljezeno je da se jos uvijek smijesila kada se sjetila obracenih cuvarica.
Iako rane martirologije, poput onih svetog Jeronima, svrstavaju njezinu smrt u Cappadociji tijekom Dioklecijanovih progona, ime svete Doroteje nije poznato u kalendarima na Istoku. Postojala je jos jedna sveta djevica koju je Rufin zvao Doroteja, bogata i plemenita zena iz Aleksandrije, koja je propatila mucenja i dobrovoljni izgon, kako bi sacuvala vjeru i djevicanstvo protiv surove pozude i tiranije cara Maksima god. 308., kako su to zabiljezili Euzebije i Rufin. Ali mnogi vjeruju da je ova druga djevica, cije ime Euzebije nije spomenuo, poznata sveta Katarina Aleksandrijska..
Srediste stovanja svete Doroteje bili su Italija i Njemacka, iako se ona prikazuje i na vitrajima i slikama u crkvama u Engleskoj u 15. st. Sveti Aldhelm (umro 709.), znao je legendu o njoj, a kasnije je ta legenda bila osnova drame Johna Massingera i Thomasa Dekkera, "Djevica mucenica" (1622.g.)
Vjeruje se da Dorotejini ostaci leze u njezinoj crkvi u Rimu.
U umjetnosti sv. Doroteja je djeva koja nosi kosaru s vocem i cvijecem, posebice ruzama koje su njezin znak. Ponekad andjelov pratitelj nosi kosaru. Kadkad ona se prikazuje: kako vodi dijete Isusa za ruku,- s kosarom voca i djetetom Isusom kako jasu konjica za ljuljanje, u vocnjaku,-u vocnjaku s djetetom Isusom na stablu jabuke,- okrunjena cvijecem i okruzena zvijezdama dok kleci pred krvnikom i jos toliko umjetnina....
Cesto je mijesaju sa sv. Elizabetom Ugarskom koja obicno uz sebe ima siromahe. Na nekim engleskim Kristovim krizevima sveta Cecilija se cini kao da ima karakteristike Doroteje.
ZASTITNICA je:PIVARA, MLADENKI, CVJECARA, VRTLARA, BABICA I TEK VJENCANIH PAROVA.
Od srca upucujemo iskrene imendanske cestitke svim Doricama, Dorama, Dorotejama, Dorinkama. Neka vas cuva zagovor svete Doroteje sada i uvijek!!!!
Inga kommentarer:
Skicka en kommentar