söndag 11 februari 2018

Pasko Gulin har gjort 14 kommentarer om ett inlägg från den 20 juni 2017.
MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Ljubite svoje neprijatelje!
XI. tjedan kroz godinu
Utorak, 20. 06. 2017.
Svagdan
ČITANJA:
2Kor 8,1-9; Ps 146,5-8; Mt 5,43-48
BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena
IMENDANI:
Margareta, Naum Ohridski, Florencija, Cvijeta
Prvo čitanje:
2Kor 8, 1-9
Krist radi vas posta siromašan.
Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Priopćujemo vam, braćo, milost Božju koja je dana crkvama makedonskim: unatoč mnogim kušnjama i nevoljama izobilna njihova radost i skrajnje siromaštvo preli se u bogatstvo darežljivosti. Svjedočim uistinu: oni su nas dragovoljno — po svojim mogućnostima i preko mogućnosti veoma usrdno molili za milost zajedništva u ovom posluživanju svetih. I to ne samo kako se nadamo, nego same sebe predadoše najprvo Gospodinu, a onda nama, po volji Božjoj. Zato zamolismo Tita da kao što je započeo, tako i dovrši među vama i to djelo darežljivosti.
Stoga kao što se u svemu odlikujete — u vjeri, i riječi, i spoznanju, i svakoj gorljivosti, i ljubavi svojoj prema nama — odlikujte se i u ovoj darežljivosti.
Ne zapovijedam, nego gorljivošću drugih prokušavam istinitost vaše ljubavi. Ta poznate darežljivost Gospodina našega Isusa Krista! Premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 146, 5-8
Pripjev:
Hvali, dušo moja, Gospodina!
Hvalit ću Gospodina sveg života svojeg,
dok me bude, Bogu svom ću pjevati.
Blago onom kome je pomoćnik Bog Jakovljev,
kome je ufanje u Gospodinu, Bogu njegovu,
koji stvori nebo i zemlju,
more i sve što je u njima.
On ostaje vjeran dovijeka,
potlačenima vraća pravicu,
a gladnima kruha daje.
Gospodin oslobađa sužnje,
Gospodin slijepcima oči otvara.
Gospodin uspravlja prignute,
Gospodin ljubi pravedne.
Evanđelje:
Mt 5, 43-48
Ljubite svoje neprijatelje!
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Čuli ste da je rečeno:
Ljubi svoga bližnjega,
a mrzi neprijatelja.
A ja vam kažem:
Ljubite neprijatelje,
molite za one koji vas progone
da budete sinovi
svoga Oca koji je na nebesima,
jer on daje da sunce njegovo izlazi
nad zlima i dobrima
i da kiša pada
pravednicima i nepravednicima.
Jer ako ljubite one koji vas ljube,
kakva li vam plaća?
Zar to isto ne čine i carinici?
I ako pozdravljate samo braću,
što osobito činite?
Zar to isto ne čine i pogani?
Budite dakle savršeni
kao što je savršen Otac vaš nebeski!«
Riječ Gospodnja.
— s Pasko Gulin.
Kommentarer
BMZ Bog je ljubav - Zagreb
MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.
V. tjedan kroz godinu
Četvrtak, 8. 02. 2018.
Svagdan ili: Sv. Jeronim Emiliani; Sv. Jozefina Bakhita, djevica
Prvo čitanje:
1Kr 11,4-13
Jer ne držiš Saveza, oduzet ću od tebe kraljevstvo, ali zbog Davida ostavit ću jedno pleme tvome sinu.
Čitanje Prve knjige o Kraljevima
U one dane: Kada je Salomon ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Gospodinu kao što je pripadalo srce njegova oca Davida. Salomon je išao za Aštartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca. Činio je ono što bijaše zlo u očima Gospodnjim, i nije se sasvim pokoravao Gospodinu kao što se pokoravao njegov otac David. Tako sagradi Salomon uzvišicu Kemošu, sramoti Moaba, na gori istočno od Jeruzalema, i Milkomu, sramoti Amonaca. To učini za sve svoje žene tuđinke, koje su prinosile kad i žrtve svojim bogovima.
Gospodin se razgnjevi na Salomona, jer je okrenuo srce svoje od Gospodina, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio, i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi. Tada Gospodin reče Salomonu: »Kada je tako s tobom, te ne držiš moga Saveza i naredaba koje sam ti dao, ja ću sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo, i dat ću ga jednom od tvojih slugu. Ali neću to učiniti za tvoga života, zbog oca tvojega Davida; uzet ću ga iz ruke tvoga sina. Ipak neću od njega uzeti svega kraljevstva: ostavit ću jedno pleme tvome sinu, zbog sluge mojega Davida, zbog Jeruzalema, koji izabrah.«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 106,3-4.35-37.40
Pripjev:
Sjeti me se, Gospodine, po dobroti prema svome puku!
Blaženi što drže naredbe Gospodnje
i čine pravo u svako doba!
Sjeti me se, Gospodine, po dobroti prema svome puku, 
pohodi me spasenjem svojim!
S poganima miješahu se oni, 
naučiše djela njina.
Štovahu likove njihove
koji im postaše zamka.
Žrtvovahu sinove svoje
i svoje kćeri zlodusima. 
Na svoj narod Gospodin srdžbom planu,
zgadi mu se njegova baština.
Evanđelje:
Mk 7,24-30
Psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Usta Isus i otiđe u kraj tirski. I uđe u neku kuću. Htio je da nitko ne sazna, ali se nije mogao sakriti, nego odmah doču žena koje kćerkica imaše duha nečistoga. Ona dođe i pade mu pred noge. A žena bijaše Grkinja, Sirofeničanka rodom. I moljaše ga da joj iz kćeri istjera zloduha. A on joj govoraše: »Pusti da se prije nasite djeca! Ne priliči uzeti kruh djeci i baciti ga psićima.« A ona će mu: »Da, Gospodine! Ali i psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.« Reče joj: »Zbog te riječi idi, izišao je iz tvoje kćeri zloduh.« I ode kući te nađe dijete gdje leži na postelji, a zloduh je bio izišao.
Riječ Gospodnja.
Svara3d
Pasko Gulin Luka Rađa

JUTARNJA MOLITVA, 8. 2. 2018. Gospodine iz evanđelja koje danas slušamo da se zaključiti koje nas vrline trebaju resiti da bi nam molitve bile uslišane. Slušamo da Ti je u kraju tirskom pristupila strankinja. Žena Grkinja Te molila za svoje 
dijete. A Ti si je kao Židov iskušao riječima: 'Pusti da se prije nasite djeca. Ne priliči uzeti kruh djeci i bacati psićima.' A žena svjesna da su za Židove oni bili nevrijedni, da su bili psi. Zato je rekla: 'Da Gospodine! Ali i psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.' Ganula Te poniznost ove žene, koja je pristala biti psić ispod stola samo da je uslišiš. I ozdravio si joj dijete. Molimo Te daj nam milost pred Tobom priznati da smo nitko i ništa ali udijeli nam što je najbolje za nas. Amen! Od srca p. Luka (Po evanđelju dana: Mk 7, 24-30)
Hantera
Svara3d
Nada Detić U Tvojoj prisutnosti ..ISUSE..ja ču otvoriti srce i reči da VOLIM TE...jer duši mojoj toliko si potreban jer Ti si jedini Bog.
Hantera
Svara1d
Nada Detić Brate..pregledat ču sve kasnije...tvoje objave su istinite..ali toliko sam iscrpljena od sinoćnih mora da ne mogu niti misliti. Bog sa tobom.
Hantera
Svara1d
Suzy Suzy Marko Ljubić - Zaustavimo laž i zlo
233 visningar


20

1

DELA

AGAPE RTV
Publicerades den 9 feb. 2018

Mudra i otvorena analiza društva, Crkve i politike
Emisija Agape
Urednik i voditelj fra Mario Knezović
0 kommentarer
Suzy Solis
Lägg till en offentlig kommentar ...
Suzy Solis
Suzy Solis
för 1 sekund sedan
Misli Sv. Pape Ivana Pavla II. za svaki dan u godini 
10. veljače

Na vas laike spada svjedočenje vjere putem krjeposti koje su vam navlastite: vjernost i blagost u obitelji, sposobnost na poslu, nastojanje da se služi općemu dobru, solidarnost u društvenim odnosima, stvaralaštvo u poduzimanju djela korisnih za evangelizaciju promicanje čovjeka.

Budući, dakle, da je taj čovjek put Crkve (...), njezina poslanja i napora, suvremena Crkva mora uvijek na nov način biti svjesna prilika u kojima taj čovjek živi; mora biti svjesna njegovih mogućnosti, koje stalno dobivaju nova usmjerena te se tako i iskazuju. U isto vrijeme Crkva mora biti svjesna opasnosti koje na čovjeka vrebaju. Također, Crkva mora biti svjesna svega onoga što izgleda da je protivno nastojanju koje ide za tim da "ljudski život postaje sve čovječniji", kako bi sve ono od čega je taj život sačinjen odgovaralo pravom ljudskom dostojanstvu. (RH14)

* Majko ufanja, koračaj s nama! Koračaj s ljudima svih rasa i kultura, svih dobi i životnih prilika. Koračaj sa svakim pojedinim narodom k solidarnosti i ljubavi; koračaj s mladima, koji su tvorci budućih dana mira.

Suzy Solis
Suzy Solis
för 1 sekund sedan
kad moli „Confiteor“ („Ispovijedam se Bogu Svemogućemu“). On je sav skrušen i pun kajanja, jer želi biti čist i od najmanje mrlje grijeha, prije nego uzađe k oltaru, pa se u tu svrhu preporučuje i Majci Božjoj, svetom Mihovilu Arkanđelu, svetom Ivanu Krstitelju, svetim apostolima Petru i Pavlu, svim svetima, pa i samim vjernicima, da se mole za njega kod Gospoda Boga. 
Tek onda uzlazi k oltaru, gdje poljubi pobožno moći svetaca, koje su pohranjene u žrtveniku, i opet, moli, da Gospod uzme bezakonja naša, da budemo dostojni čistih srdaca ući u svetinju nad svetinjama. Po zasluzi svetih mučenika, čije su moći pohranjene u žrtveniku, moli da se Gospodin dostoji otpustiti njegove grijehe. Onda moli na desnoj strani ili strani Poslanice takozvani Ulaz, iza čega se vraća u sredinu oltara i moli naizmjenice s ministrantima devet puta „Kirie eleison“ ili „Gospodine, smiluj se“, na koje se obično nastavlja „Slava Bogu na visinu“. To je ona sveta pjesma, koju su anđeli pjevali u svetoj Badnjoj noći na poljanama Betlehema, pa nas time podsjeća na Isusovo rođenje u štalici. Onda svećenik moli misnu molitvu, već prema raznim danima ili svetkovinama. Ta nas molitva podsjeća na mladost našeg Isusa, kad je Spasitelj živio u tišini i zabiti od svijeta i žarko se svaki dan molio za spasenje svijeta.
III. Ali, kao što znadete, Isus naš nije samo molio. Kad je došlo vrijeme, On je išao od grada do grada u zemlji izraelskoj i propovijedao Evanđelje, i to pune tri godine, prije nego je sama Sebe žrtvovao na drvetu križa. A jer se Isus žrtvuje i u svetoj Misi, samo dakako nekrvnim načinom, zato On i ovdje propovijeda ljudima svaki dan. I kao što je Njegova žrtva u svetoj Misi sakrivena pod prilikama kruha i vina, tako je i Njegova propovijed u svetoj Misi kao sakrivena, ali opet uvijek prisutna, jer propovijeda na usta svojih poslanika: proroka, evanđelista, apostola. Čujemo ih u čitanju svetih knjiga, koje se čitaju pod Misom, a napose to biva, kad se čitaju poslanice svetih apostola i evanđelja, koja svećenik na blagdane s propovijedaonice posebno razlaže puku na materinjem jeziku. Znamo, da većina Židova nije primila Njegovog propovijedanje Evanđelja. Zato je Isus poslao apostole, da propovijedaju Evanđelje poganima i oni su to učinili. Milijuni pogana prihvatili su radosno sveto Evanđelje, pa se zato u svetoj Misi prije Prikazanja obično moli Vjerovanje. Sve te molitve priprava su za one glavne dijelove svete Mise, kao što smo već govorili. 
IV. Ali već iz ovoga što smo do sada rekli o svetoj Misi, možemo vidjeti, da je ona nešto najdivnijega i najuzvišenijega na zemlji. Zato ju svaki pravi kršćanin mora cijeniti kao svoje najveće blago na zemlji, a tako i vi.You might also like:Franjevci Bezgrješne: hrabri glas progovaraBula Auctorem Fidei pape Pija VI.MODERNISTIČKI RIM NASTAVLJA BORBU PROTIV KATOLIČKE VJERE ...Tradicionalna devetnica za BožićSVETINJA NAD SVETINJAMA Putovi Sionski tuguju, jer nema ...LinkwithinObjavio/la Tradicionalna Latinska Misa u 19:15 Pošalji ovo e-poštomBlogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi FacebookPodijeli na PinterestuOznake: ALOJZIJE STEPINAC, TRADICIONALNA LATINSKA MISA
1 komentar:
📷Suzy Solis26. kolovoza 2016. u 10:53»Drago dijete ne može glumiti da ima izvanrednu pobožnost prema Duhu Svetom. Kad ona o Njemu govori, to je uvijek s izrazima najžarčega zanosa i tada izgleda kao preobražena.«

U svim se svojim nedaćama Božja službenica utjecala Duhu Svetom i to s pouzdanjem, vrijednim da ga pobožne duše nasljeduju. »Ti si, Duše sveti, onaj koji nas uči razumijevati Isusa. Dođi, utjeho moja; dođi, radosti moja, moja snago, moje svjetlo, dođi, prosvijetli me da pronađem izvor gdje ću se moći osvježiti. Samo mi Tvoja kaplja daje da kušam Isusa, takva kakav jest. Isus govori da On voli doći k onima koji mnogo toga ne znaju. Evo, ja sam jedna od tih neznalica. Ja Te ne molim druge znanosti osim one da znam naći Isusa i sačuvati mudrost i to onu u Njemu. Osjetila sam kako se njegova mudrost već pomalo rasplamsava u meni, u mom srcu. Duh Sveti nikad ne odbija.«

Dana 1. ožujka 1874. sestra je Marija priznala što je obično molila prije razmatranja. Evo: »Duše Sveti, prosvijetli me! Što treba činiti da nađem Isusa? Učenici bijahu neuki; oni su bili uz Isusa pa ipak ga nisu razumjeli. I ja sam također u Isusovoj kući pa ga ne razumijem. I najmanja me stvar uzbuni; ja sam veoma osjetljiva, nisam dovoljno velikodušna da prinosim žrtve za Isusa. O, Duše Sveti, kad će Tvoje svjetlo zahvatiti učenike. To se zbilo na Duhove; oni tada bijahu posve preobraženi; više nisu bili kao prije; njihova se snaga obnovila; žrtve su im postale lake; oni su bolje upoznali Isusa nego kad je bio kod njh. O, vrelo svjetla i mira, dođi i prosvijetli me! Gladna sam, dođi i nahrani me! Žedna sam, dođi i napoji me; slijepa sam, dođi i prosvijetli me! Siromašna sam, dođi i obogati me!« Molitvama Duhu Svetom sestra Marija je širila pobožnost Duhu Svetom.

Dana 18. svibnja 1873. doživjela je ovo: »Vidjela sam pred sobom goluba, a povrh njega kalež koji se prelijevao, kao da bijaše usred kakvog izvora, te prao i kupao goluba. A iz tog je čudesnog ukazanja odjekivao glas koji je govorio: ’Ako me hoćeš tražiti, kažem ti, zaista, zaista kažem ti: Tko zazove Duha Božjega, tražit će me i naći će me. Njegova će savjest postati tankoćutna kao cvijeće na poljanama. Ako je tko otac i mati pa moli Duha Svetog, mir će ući na njihovo ognjište, a mir će uvijek biti i u srcima te obitelji.

Tko zaziva Duha Svetoga, neće umrijeti u tminama, nego u miru. Živo želimo da svećenici svakog mjeseca jedanput služe misu na čast Duhu Svetom. Tko to bude činio sam će doživjeti kako će ga počastiti Duh Sveti. I on će hodati u svjetlu i u miru. I ozdravljat će bolesnike te buditi one što spavaju.’«

U tom dijalogu s Duhom Svetim sestra je Marija rekla: »’Gospodine, tko će mi vjerovati? – Nitko!’ – A onda opet čuje glas: ’Kad dođe čas, ja ću se sam pobrinuti o svemu i o tebi, ti nećeš biti ništa…’ I sve iščeznu, a moje srce ostade zahvaćeno ljubavlju.« – Eto, to je barem nešto od duhovnog blaga blažene sestre Marije od propetoga Isusa!
Hantera
Svara1d
BMZ Bog je ljubav - Zagreb
22 tim
MISAO IZ EVANĐELJA DANA
I odmah nesta s njega gube i očisti se.
VI. tjedan kroz godinu
Nedjelja, 11. 02. 2018.
ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU
Prvo čitanje:
Lev 13, 1-2.45-46
Neka je gubavcu stan izvan tabora.
Čitanje Levitskog zakonika
Reče Gospodin Mojsiju i Aronu: 
»Ako se kome na koži pojavi oteklina ili lišaj ili bjelkasta pjega što bi bila nagovještaj gube na koži njegova tijela, neka se takav dovede svećeniku Aronu ili kojemu od njegovih sinova svećenika. 
Onaj koji se bude ogubavio, neka nosi rasparanu odjeću; kosa neka mu je raščupana; gornju usnu neka prekrije i viče: ’Nečist! Nečist!’ Sve dok na njemu bude bolest, neka nečistim ostane, a kako je nečist, neka stanuje nasamo: neka mu je stan izvan tabora.«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 32, 1-2.5.11
Pripjev:
Utočište ti si moje, radošću me spasenja okružuješ.
Blažen onaj kome je grijeh otpušten,
kome je zločin pokriven!
Blago čovjeku kome Gospodin ne ubraja krivnju
i u čijem duhu nema prijevare!
Grijeh svoj tebi priznah
i krivnju svoju više ne skrivah.
Rekoh: »Priznat ću Gospodinu prijestup svoj«,
i ti si mi krivnju grijeha oprostio.
Radujte se Gospodinu i kličite, pravedni,
kličite svi koji ste srca čestita!
Drugo čitanje:
1Kor 10, 31 – 11, 1
Nasljedovatelji moji budite, kao što sam i ja Kristov.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo: Ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite. Ne budite na sablazan ni Židovima, ni Grcima, ni Crkvi Božjoj, kao što i ja svima u svemu ugađam ne tražeći svoju korist, nego što koristi mnogima na spasenje.
Nasljedovatelji moji budite, kao što sam i ja Kristov. 
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Mk 1, 40-45
I odmah nesta s njega gube i očisti se.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Dođe k Isusu neki gubavac, klekne i zamoli: »Ako hoćeš, možeš me očistiti!« Isus ganut pruži ruku, dotače ga se pa će mu: »Hoću, budi čist!« I odmah nesta s njega gube i očisti se. Isus se otrese na nj i odmah ga otpravi riječima: »Pazi, nikomu ništa ne kazuj, nego idi, pokaži se svećeniku i prinesi za svoje očišćenje što propisa Mojsije, njima za svjedočanstvo.« Ali čim iziđe, stane on uvelike pripovijedati i razglašavati događaj tako da Isus više nije mogao javno ući u grad, nego se zadržavao vani na samotnim mjestima. I dolažahu k njemu odasvud.
Riječ Gospodnja.
Svara12 h
Pasko Gulin ISPOVIJED! Napasti protiv ispovijedanja!
Hantera
Svara10 h
Mladen Parlov är med Pasko Gulin.
11. II. – šesta nedjelja kroz godinu
U misnom evanđelju po Marku čitamo kako jedan gubavac dođe k Isusu, klekne i zamoli: „Ako hoćeš, možeš me očistiti“. Isus, ganut, dotakne ga te ga ozdravi. Guba ili lepra je zarazna bolest koja deformira i razara ljudsko tijelo počevši od ekstremiteta. Kako je riječ o zaraznoj bolesti oboljele se je redovito udaljavalo iz sredine u kojoj su živjeli. To je bila osuda na polaganu i strašnu smrt. Za oboljele židove ta je bolest još bila strašnija jer je redovito tumačena kao Božja kazna za grijehe bilo osobne bilo grijehe predaka, a to je značilo isključenje iz zajednice Božjega naroda, odnosno isključenje iz spasenja koje Bog obećava i nudi svome narodu. Hvala Bogu, danas je lepra gotovo posve iskorijenjena bolest, no nažalost nije iskorijenjena stvarnost koja nas isključuje iz zajedništva s Bogom te braćom i sestrama. Riječ je, dakako, o stvarnosti grijeha. Isus, naš Spasitelj, oslobađa nas od tog najtežeg „oboljenja“ te nas privodi k Ocu nebeskom. Kupelj ozdravljenja od „bolesti“ grijeha svima nam je na raspolaganju u sakramentu pomirenja i pokore; hoće se tek ponizno i raskajano srce te zrno vjere koja u Kristu prepoznaje Spasitelja svijeta.
P.S.
11. veljače slavi se i Gospa Lurdska i Svjetski dan bolesnika. Neka nam naša nebeska Majka svima izmoli zdravlje duše i tijela.
Svara3 h
U biblijskom svijetu gubavci su predstavljali najmučniji primjer ljudske bijede i poniženosti. Oboljeti od gube značilo je trpjeti najodvratniju bolest i potpuno društveno izopćenje.
Guba je kronična zarazna bakterijska bolest koja napada ruke, noge i lice. Koža na tim dijelovima tijela postaje bezbojna i stvrdnuta s potkožnim kvrgama koje nastaju zadebljanjem oko zahvaćenih živaca. Dolazi do pa...
Svara3 h
Pasko Gulin RAZMIŠLJANJE UZ NEDJELJNO EVANĐELJE
Ne tražimo u Bogu dežurnoga krivca za bolesti i nesreće, već se oslonimo na njegovu spasenjsku moć
Onaj tko je do kraja iskren prema sebi i prema Bogu, vrlo dobro zna da Bog nije krivac zla, bolesti i nesreća, već je naprotiv sve to došlo među ljude jer nisu slušali Božji glas.
Hantera
Svara3 h
Pasko Gulin U današnjem evanđeoskom odlomku sveti Marko opisuje kako Isus liječi jednog gubavca koji je kleknuo pred njega i zamolio da ga očisti od te opake bolesti. Zanimljiv je bio način na koji se dogodilo potom i čudo ozdravljenja, jer je Isus s ovim čovjekom izmijenio tek jednu rečenicu. Naime, čovjek je uputio svoju molbu rečenicom: Ako hoćeš, možeš me očistiti!, na što je Isus uzvratio: Hoću, budi čist! I nakon ove dvije rečenice uslijedilo je i samo čudo koje je do te mjere izmijenilo život tom čovjeku da je počeo razglašavati ovaj događaj usprkos izričite Isusove zabrane.

Polazeći od ovog čuda vidimo kako je bila moćna Isusova riječ kojom je liječio i najopasnije i najteže bolesti. I sami zaželimo naći se u njegovoj blizini, pa vjerujem da smo ga pokoji put zamolili da učini nešto slično i nama i našima. Nisu rijetke situacije kada poželimo imati blizu sebe Isusa kao neki čarobni štapić kojim bismo rješavali svoje probleme. A toliki se pitaju zašto ne ozdravi njih, kao što je nekada ozdravljao u svojoj rodnoj zemlji. Osim toga moglo bi se pomisliti da je sve na neki magijski način u ruci Isusovoj, te da sve ovisi o njegovoj volji. Štoviše, kad nam se dogodi neko nepredviđeno zlo, onda čak pomišljamo da je Bog to mogao spriječiti da je samo htio. Sve što se dogodi nepoželjnoga tako prebacimo na Božju odgovornosti, kao i ono što bismo mi htjeli da se dogodi, a ono se ne mijenja. Zato je neophodno dublje ući u sam događaj i protumačiti njegovo značenje za naš bolji odnos s Gospodinom koji nikoga od nas ne zaobilazi, već stoji svima na raspolaganju.
Hantera
Svara3 h
Pasko Gulin Iz opisanoga susreta i razgovora mogao bi se steći dojam da zdravlje ovog čovjeka ovisi isključivo o Isusovoj volji. Gubavac izravno govori Isusu: Ako hoćeš možeš me ozdraviti, što znači da vjeruje u Isusovu moć, te da zna da mu zdravlje, jer je riječ o neizlječivoj bolesti, može doći samo od Isus. Vidimo, doista, da i taj čovjek ima veliku želju za ozdravljenjem. I on to hoće, ali je svjestan da njegovo htijenje nije dovoljno Gospodinova. S druge pak strane Gospodinovo htjenje bi bilo dovoljno bez njegova, te je dovoljno da Gospodin samo kaže: Hoću! No ni Gospodin to ne čini radi čuda kao takvoga, već i Gospodin želi da se u njemu potakne ne samo volja za zdravljem, već da se u njemu razbudi takva vjera u Isusa koja je kadra ishoditi čudo. Zato je ovom njegovom: ‘Ako hoćeš, možeš me očistiti’, prethodila svijest o tome da je Isus Mesija i da je moćan učiniti takvo čudo.
Hantera
Svara3 h
Pasko Gulin I dok razmišljamo tako o Isusovoj volji i moći, bilo bi loše zaključiti da, jer on može ukloniti svaku bolest i nečistoću, bolest postoji jer je Bog ne želi ukloniti od nas ljudi. Istina je, međutim, sasvim drukčija, jer i onda kad je Bog jedini kadar ukloniti je, ne znači da je bolest u svijetu radi toga jer je Bog želi. On nije htio svijet u kojem ljudi boluju ili svijet u kojemu ljudi umiru, već je za ljude predvidio zdravlje i život. No poštivao je i zakonitosti našega života, koji je nakon grijeha postao podložan propadljivosti i smrti, čega je pogubna guba tek jedna od naznaka. Baš zato je neophodno onda i naše prianjanje uz Boga i naše htijenje, kao što je u ovom slučaju učinio i gubavac. Prepoznao je da je Isus Božji Sin sposoban izliječiti ga od gube, te se nije dvoumio da izrazi svoju vjeru u njegovu moć. On nije išao od pretpostavke da u Isusu traži krivca, već spasitelja, te je zato bio i uslišan. Onaj tko je do kraja iskren prema sebi i prema Bogu, vrlo dobro zna da Bog nije krivac zla, bolesti i nesreća, već je naprotiv sve to došlo među ljude jer nisu slušali Božji glas. Počesto trpimo onda i zadesi nas bolest i određena nesreća jer nosimo grješno ljudsko naslijeđe, te nas i biološkim putem zadesi bolest i nesreća jer zacijelo jedni na druge utječemo. Kao što na nas utječe i stil života koji izabiremo, pa i hrana i okoliš u kojemu živimo.

Za ovoga čovjeka ne znamo kako je dobio gubu. Ne znamo tko mu ju je prenio, ali on je znao da Bog nije krivac, već se nastojao osloniti na Boga kao pomoćnika u svojoj nevolji. Stoga je on putokaz i nama danas duhovnog pristupa koji treba biti sasvim realan i jasan, pa i kad nas kada možemo mnogo bilje i znanstveno pratiti nastanak i razvoj bolesti. Pa i kad možemo vidjeti biološki put onoga što nam se događa, ipak smo skloni ‘prebaciti’ na Boga odgovornost za vlastito stanje. Pa i kad bismo se trebali zapitati jesmo li i koliko smo i sami odgovorni što kao pojedinci i društvo proizvodimo bolesne okolnosti života, mnogo nezdrave hrane i načina življenja, a htjeli bismo potom biti sasvim zdravi. A osim toga, ako ne ide sve po našemu, onda tražimo dežurnoga krivca u Bogu za sve što nije išlo onako kako smo zacrtali, premda se nismo preispitali jesmo li sami odabrali prave ciljeve i prava sredstva.

Nastojmo radije u posvemašnjoj poniznosti, poput ovoga gubavca, preispitivati sebe i svoju ljudsku odgovornost za zla i nesreće koje se događaju. Ali još više nastojmo otkriti pozitivnu ulogu Božju u svome životu, te mu dopustimo da nam najprije liječi i pročišćava dušu, što je pretpostavka i ozdravljenju cijeloga bića od svake bolesti i nečistoće. Budimo iskreni, neposredni i otvoreni prema njemu, pa ćemo osjetiti njegovu spasenjsku moć i zahvat koji će nas dovesti do toga da se usredotočimo propovijedati i razglašavati Božju slavu više nego svoj zemaljski dobitak. Puni vjere zamolimo stoga Isusa da i nas očisti od svih nečistoća i svega što nam narušava zdrav život na zemlji, te se i sami raspoložimo živjeti prema njegovu glasu i volji, očišćeni i čisteći društvo u kojemu živimo.

Don Ivan Bodrožić | Bitno.net

Objavljeno: 11. veljače 2018.
Hantera
Svara3 hHar redigerats
Pasko Gulin Sve je danas postalo važno osim onog najvažnijeg: Biti čovjek i prepoznati čovjeka pored sebe!
11.02.2018.
Današnje slušanje Božje riječi započinjemo sa znakom obdržavanja propisa. Mi se kao pod nekom krinkom uvijek opravdavamo da su nam jako bitni propisi, zakoni, principi jer oni kao određuju određene modele našega ponašanja.

Inga kommentarer:

Skicka en kommentar