Novo srce - fra Jozo Zovko

Dragi vjernici, redovito na 25. ozujka, Crkva liturgijski slavi svetkovinu Blagovijest - Navjestenje Gospodinovo.
No, Svetkovina Blagovijesti podudara se sa Cvjetnicom - Nedjeljom Muke Gospodnje, koja u liturgijskom slavlju ima prednost.
Svetkovina Navjestenja Gospodinovog - Blagovijesti ako padne na Cvjetnicu ili na neki dan Velikog tjedna, ili u vazmenu osminu, prenosi se Svetkovina na ponedjeljak iza 2. nedjelje Uskrsa!
Dakle svetkovinu Blagovijesti slavit cemo liturgijski u ponedjeljak 9. TRAVNJA, a tako cemo i objaviti ovdje na stranici. PROCITAJTE OVU OBAVIJEST OBAVEZNO!!!!
Ako zelite procitati sada poveznice svetkovine Blagovijesti, po zelji!

25. OZUJKA (9. TRAVNJA)- BLAGOVIJEST - NAVJESTENJE GOSPODINOVO, Svetkovina

Crkva slavi Isusovo zacece. Dijeli nas tocno devet mjeseci do Bozica. Tako cemo se sada sjetiti i najljepseg cina, kojeg Crkva danas slavi, Navjestenja Gospodinovog ili Blagovijesti. Po sadrzaju, najprije je svetkovina Isusova, ali, On, Sin Bozji utjelovio se po Duhu Svetom od Djevice Marije, zato je to i Marijina svetkovina.
Rijec je o slavljenju Isusova zaceca, jer danas nas tocno devet mjeseci dijeli do Bozica - rodjenja Isusa Krista. Blagovijest nam u sjecanje priziva onaj dogadjaj kad je Andjeo dosao i navijestio joj rodjenje Isusa, ocekivanoga Mesije. Na taj nas dogadjaj dnevno podsjecaju crkvena zvona ujutro, u podne i navecer, kada katolici mole Andjeosko pozdravljenje.

Danasnji je blagdan Crkvi vazan, jer je tada zapocela podjela vremena, na onu prije i poslije Krista. Rodjenje Kristovo to je ostvarilo, a zapocelo se ostvarivati dogadjajem kojega se sjecamo danas.
Blagdan Blagovijesti u Crkvi se slavi vec od VI.st.. Mozda i od prije, ali iz VI. stoljeca imamo pouzdan podatak od sv. Abrahama Efeskog, koji spominje da je Crkva slavila 25. ozujka blagdan Blagovijesti ili Navjestenja Gospodinova.
U dokumentu pape Pavla VI. 'Marialis kultus', u kojem se govori o ispravnom stovanju Blazene Djevice Marije, spominje se da je danasnji blagdan zajednicki blagdan Isusa i Marije. Tamo se kaze da je Blagovijest blagdan Rijeci koja je postala Marijinim Sinom. To je zapravo necuveni dogadjaj, da se Bog utjelovio, da se spustio do one najnize tocke za covjekovo bice i sve to preobrazio Svojim Utjelovljenjem. Iako je Svemoguci Bog mogao Utjelovljenje svoga Sina uciniti i bez suradnje ljudi na zemlji, ipak je htio Marijin slobodni pristanak. Tako Bog pokazuje svoju poniznost i posvemasnje opredjeljenje za covjeka.
Danasnji blagdan nam zapravo pokazuje koliko smo dragocjeni u Bozjim ocima, koliko Mu je stalo do zivota Njegove djece.

"Ave Maria", s tim rijecima Andjeo bi poslan od Boga Djevici Mariji, poniznoj sluzbenici Gospodnjoj, da joj najavi da ce postati Majkom Spasitelja svijeta, Koji ce se roditi iz Njezinog djevicanskog krila. Marija cim je to cula, bi uzdignuta k Bogu po Utjelovljenju Rijeci Bozje. Na vijest da ce Sina Svevisnjega roditi snagom Duha Svetoga, a da ne upozna muza, Marija je poslusnoscu vjere, sigurna da Bogu nista nije nemoguce, odgovorila, neka mi bude! Marija je postala Majka Isusova svim Srcem, pristala na suradnju s Bogom, i posvetila se Osobi i djelu Svoga Sina.
Nikad od svog postanka covjecanstvo nije culo radosnije vijesti. Covjek je u zoru svoga postanka svome Stvoritelju uskratio poslusnost, htijuci biti Njemu jednak, a sada je Sam Bog na bozanski nacin ispinio tu oholu zelju covjekovu: postao je jednak covjeku - covjek - da bi tog covjeka mogao uciniti gotovo jednakim Sebi.
Blagdan Navjestenja uveden je u Crkvu (evo po drugim izvorima) iz Konstantinopolisa u V. st., te se rasirio po cijeloj Crkvi.

Zamisli se nad Marijinim odgovorom: "Evo me, samo sam sluzbenica Bozja!"
Primas li ti i ja tako Bozje odluke o sebi - bile one ugodne ili gorke?